Hrvatsko filozofsko društvo
Sekcija za filozofiju uma i kognitivnu znanost
"All knowledge is in the connections"
- David Rumelhart

UKRATKO O SEKCIJI

Filozofija

Pitanja vezana uz um i kognitivne procese su istraživana u filozofiji od antike. Danas kognitivne fenomene istražuju razne filozofijske grane, posebno filozofija uma i spoznajna teorija, ali je značajan i doprinos logike, filozofije jezika i integrativne bioetike. Filozofija je jedna od temeljnih znanosti koje tvore kognitivnu znanost u smislu u kojem je prepoznaje krovna svjetska udruga za kognitivnu znanost, Cognitive Science Society.

Lingvistika

Kognitivna lingvistika daje vrlo važne doprinoste istražujući učenje i razumijevanje jezika, ali i kognitivni sadržaj jezika kroz njegovu semantiku i pragmatiku. Računalna lingvistika je uvelike doprinjela u izradi računalnih modela kojima se vjerno simuliraju jezični kognitivni i afektivni procesi, i smatramo da je kognitivna lingivistika nezaobilazno područje za integrativno razumijevanje uma. Kao i filozofija, i lingvistika je također jedna od temeljnih znanosti koje tvore kognitivnu znanost.

Psihologija daje vrijedne doprinose u eksperimentalnom i simboličkom razumijevanju ljudskog uma, i njeni uvidi su od ključne važnosti za teorijsko razumijevanje uma ali i eksperimentalno istraživanje gotovo svih njegovih sposobnosti. Psihologija je danas također jedna od temeljnih znanosti koje tvore kognitivnu znanost.

Psihologija

Hrvatsko filozofsko društvo je osnovano 1957. godine s ciljem okupljanja filozofa na zajedničkim aktivnostima društva kao platforme za razmijenu ideja, ali i kao mjesto za ostvarivanje interdisciplinarnog dijaloga s drugim znanostima. Na šezdesetu godišnjicu osnutka Hrvatskog filozofskog društva, na inicijativu predsjednika Hrvatskog filozofskog društva, prof. dr. sc. Zdravka Radmana, je osnovana Sekcija za filozofiju uma i kognitivnu znanost Hrvatskog filozofskog društva s ciljem unaprijeđenja interdisciplinarnog dijaloga imeđu znanosti koje proučavaju um i koje su danas na svjetskoj razini objedinjene pod jednim nazivom kao kognitivna znanost s visokom razinom interdisciplinarnosti i razvijenim dijalogom kroz zajedničke konferencije i časopise. Za prvog voditelja Sekcije za filozofiju uma i kognitivnu znanost je izabran dr. sc. Sandro Skansi.

 

Vodeći se potvrđeno dobrom praksom Hrvatskog filozofskog društva u njegovanju raznolikosti i interdisciplinarnosti, Sekcija za filozofiju uma ima za cilj objediniti znanstvenike zainteresirane za proučavanje uma i kognitivnih fenomena iz svih znanosti koje danas, kao jednakovrijedni partneri, tvore kognitivnu znanost .   

Druge znanosti

Sekcija za filozofiju uma i kognitivnu znanost Hrvatskog filozofskog društva njeguje dijalog oko pitanja uma i otvorenost prema svim disciplinama. Tako smatramo dobrošlima i znanstvenike iz drugih znanosti koje tradicionalno nisu uključene u kognitivnu znanost (poput sociologije, etnologije, veterinarske medicine, ekonomije, informacijske i komunikacijske znanosti). Osim želje za što širim interdisciplinarnim dijalogom, smatramo da će znanstvenici iz srodnih područja dati važne doprinose u našem sveukupnom radu. 

Računarstvo

Kroz povijest je postojala jaka obostrana veza između računarstva i kognitivne znanosti oko razumijevanja i reproduciranja ljudskog uma. Umjetna inteligencija je utjecala na razvoj kognitivne znanosti, ali i danas postoji i jaki utjecaj ideja razvijenih u kognitivnoj znanosti na samu umjetnu inteligenciju. Ova interakcija je oduvijek bila ključna smjernica za razumijevanje uma kroz vrlo raznolike računalne modele, i vjerujemo da je vrijedna povijesna suradnja tek nagovještaj budućih ostvarenja u razumijevanju kognitivnih fenomena, čemu svjedoče nedavne pojave kognitivnog i afektivnog računarstva. Računarstvo odnosno umjetna inteligencija je zadnja temeljna znanost koja tvori kognitivnu znanost kako je prepoznaje Cognitive Science Society.

Neuroznanost

Neuroznanost je dala iznimne doprinose u istraživanju mozga kao supstrata za realizaciju uma, i duboko je utjecala na ostale sastavnice kognitivne znanosti. Njezini rezultati, kako teorijski tako i eksperimantalni su danas nezaobilazni u bilo kojem znanstvenom istraživanju uma, donoseći rezultate o biološkom aspektu uma u zajednički dijalog. Uz filozofiju i lingvistiku, neuroznanost je treća temeljna znanosti koja tvori kognitivnu znanost.

This free website is created and hosted by Website.com's Site Builder.